Stres

Brzi tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovno nadmetanje, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, trajni su izvor stresa.

Posljedice ne rješavanja stresa kreću se od lošeg zdravlja preko rastavljenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti.

Što je u stvari stres?

Stresni događaj (ili stresor), definira se kao događaj koji osoba procjenjuje kao ugrožavajući ili opasan za nešto što je njoj važno, odnosno kao događaj za koji smatra da može izmjeniti tok njenog života. Stresor je, također, i određeni zahtjev kojem osoba ne može udovoljiti.

Stres je unutrašnje, subjektivno, odnosno intrapsihičko stanje koje predstavlja reakciju na stresni događaj. Stres se definira kao stanje mobiliziranosti psihofizičkih podsustava organizma.
Postoje dvije kategorije stanja stresa, a to su stanje akutnog stresa i stanje kroničnog stresa.

 

Dvije kategorije stresa

Za stanje akutnog stresa karakterističan je doživljaj emocionalne patnje. Osoba je svjesna svoje “nervoze”, uznemirenosti, tuge, potištenosti, bijesa prema sebi i drugima, pretjerane upotrebe alkohola, cigareta ili kave, slabe koncentracije, rastresenosti, zaboravnosti, “opsjednutosti” istim mislima, te zabrinutosti za svoje psihičko stanje. Sve se to negativno odražava na kvalitetu života, odnose s ljudima i na san, te dovodi do intenziviranja stanja stresa jer – sve su to novi stresori. Ako se osoba na vrijeme ne oslobodi stanja akutnog stresa, onda se ono razvija u stanje kroničnog stresa.

Za razliku od stanja akutnog stresa, za stanje kroničnog stresa karakteristično je odsustvo doživljaja emocionalne patnje, i to je osnovna razlika između stanja akutnog stresa i stanja kroničnog stresa. Ovo stanje nastaje tako što osoba s vremenom razvija toleranciju na manifestacije akutnog stresa i navikava se na njih, ignorirajući ih ili negirajući. Pošto taj proces odvlači energiju osobne, ona se u sve većoj mjeri emocionalno distancira od drugih ljudi, izbjegava intimne socijalne kontakte i intimne seksualne odnose, te sve teže pronalazi zadovoljstvo u svakodnevnim aktivnostima u sadašnjosti, fokusirajući se na ciljeve u budućnosti. Tipično razmišljanje osobe u stanju kroničnog stresa je: “Dok završim još ovo…”

Osoba u stanju kroničnog stresa prepoznaje se prije svega po tome što kompulzivno radi; kompulzivno znači prisilno: osoba stalno mora biti aktivna, oko nečega zauzeta i ne može se opustiti – eventualno uz upotrebu alkohola, droga, samoinicijativno korištenje tableta za smirenje ili kroz “mehanički” seks, ali s vremenom razvija toleranciju i na sve ovo.

Pored kompulzivnog rada, koji je najizraženija i upadljiva manifestacija stanja kroničnog stresa, prisutni su umor, kronični nedostatak vremena, manjak motivacije, cinizam, negativizam, iritabilnost i pretjerana kritičnost prema drugima, impulzivno ponašanje, nesanica, kompulzivno bavljenje poslovnim problemima izvan radnog vremena, duži oporavak od bolesti – čak i od bezazlenih kao što je prehlada. Takvo stanje konačno dovodi do fizičkog kolapsa (intenzivan bol, tremor, malaksalost, onesvještavanje, pseudoepileptički napadi).

 

Reakcija organizma na stres

Kao odgovor na stres, naše tijelo pokreće prirodan mehanizam zaštite. Međutim, ako taj mehanizam radi stalno, može naškoditi našem zdravlju.

Nadbubrežne žlijezde nalaze se odmah iznad bubrega i sastoje se od 2 dijela – kore i srži. Glavna funkcija nadbubrežnih žlijezda je regulacija odgovora na stres putem sinteze hormona stresa – kortizola i adrenalina. Kada živčani sustav osjeća psihičku ili fizičku opasnost, nadbubrežne žlijezde u krv počinju ispuštati adrenalin i noradrenalin.

Pokreće se mehanizam “fight or flight” (“bori se ili bježi”). Hormoni stresa odmah stežu krvne žile i podižu tlak. Krvne žile u crijevima istodobno se zatežu, što uzrokuje naprezanje stomačnih mišića i zaustavlja sve probavne procese. Ovo djelomično objašnjava zašto se hrana tako teško probavlja, ako ju jedete pod stresom. Danas, mnogi ljudi pomalo ispuštaju hormone stresa tokom cijelog dana. Zastoji u prometu, stresne situacije na poslu i doma, užurbani ritam života, čak i gledanje TV-a – sve to doprinosi konstantnom stanju uzbune i pretjeranoj stimulaciji organizma. No naše tijelo nije stvoreno da se nalazi u stalnom stresu. Našim nadbubrežnim žlijezdama potreban je period odmora nakon perioda sinteze stresnih hormona.

Pretjerani rad nadbubrežnih žlijezda može uzrokovati visoki krvni tlak, anksioznost, depresiju, promjene raspoloženja i druge psihičke probleme. Ako nadbubrežne žlijezde rade u takvom ritmu duže vremena, mogu se istrošiti i uopće prestati raditi. To može uzrokovati kronični umor, nesanicu, alergije, hipoglikemiju i druge probleme.

 

Cijena neznanja i ignoriranja signala stresa

Iako stanje akutnog stresa predstavlja signal organizma da se “nešto dešava”, a stanje kroničnog stresa da je “opasnost pred vratima”, osoba zbog neznanja i ignoriranja signala stresa nastavlja s istim obrascima ponašanja i stilom života.

Osoba koja pati od stanja kroničnog stresa u pravilu se prvo obraća za medicinsku pomoć zbog somatskih tegoba (hipertenzija, glavobolje, bolovi i ukočenost u vratu i leđima, napetost u abdominalnom predjelu). Nakon brojnih medicinskih pretraga (CT, EKG, i sl.), različitih dijagnoza i terapija, obično se utvrdi da nema direktnog organskog uzroka fizičkih tegoba, te se osoba na kraju obraća za psihološku pomoć.

 

Stres i debljanje

Zašto stres deblja?

Tokom stanja stresa u krv se ispuštaju velike količine kortizola. Kortizol stvara inzulinsku rezistenciju, koja uzrokuje debljanje, jer se šećer i ugljikohidrati iz hrane ne sagorijevaju, nego se spremaju u masne stanice. To rezultira taloženjem sala u području struka i bokova.

Kod takve situacije ne pomaže samo izbacivanje šećera i nezdravih ugljikohidrata iz prehrane. Najvažnije je smanjiti stres, koji izaziva višak kortizola i uzrokuje inzulinsku rezistenciju.

Potvrđeno je da tokom stresa većina ljudi posegne za grickalicama ili slatkišima. Samo mali postotak ljudi u stresnoj situaciji gubi apetit. Međutim, zabilježeno je da takvi ljudi „navaljuju“ na nezdravu hranu kasnije, kada stresna situacija prođe, i u kratkom roku nadoknade manjak kalorija. Promjena dijete i načina života, zajedno sa pravilno odabranim biljnim lijekovima, mogu pomoći vraćanju zdravlja i ravnoteže nadbubrežnih žlijezda.

 

Kako eliminirati stres

• Postoji mnogo načina da se opustite i lakše podnesete stres.
• Odmarajte se. Ranije odlazite na spavanje. Možda će Vam trebati 9 sati sna, čak i više – nema veze. San nije trošenje vremena. Ništa ne može zamijeniti kvalitetan odmor.
• Smijte se! Smijeh je najbolji lijek. Gledajte komedije – ako treba, svaki dan! Birajte društvo optimističnih osoba.
• Smanjite na minimum gledanje uznemiravajućeg sadržaja na TV-u i Internetu.
• Lagano vježbajte. Hodanje, yoga, tai chi, rastezanje, vježbe disanja povoljno djeluju na rad nadbubrežnih žlijezda. Izbjegavajte iscrpljujuće vježbe.
• Pijte dovoljno vode. Zamijenite vodu iz pipe filtriranom ili izvorskom vodom.
• Pripazite na unos dovoljne količine kalija. Kalij je od iznimne važnosti za rad adrenalnih žlijezda. Voće i povrće su dobar izvor kalija. Uključite u svoju dijetu mrkvu, kukuruz, avokado, paradajz, šparoge, špinat, jabuke, marelice, banane, naranče, kruške, jagode i alge.
• Vitamin B5 (pantotenska kiselina) je također važan za rad nadbubrežnih žlijezda. Sadrže ga cjelovite žitarice, leća, grah, cvjetača, brokula, paradajz, kikiriki. Ako ne konzumirate redovito ove namirnice, kupite tablete sa kompleksom B vitamina, koje sadrže najmanje 50mg vitamina B5.
• Pripazite na unos ostalih vitamina i minerala poput vitamina A, C i E, cinka, kroma, magnezija, mangana, esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina.
• Neke biljke (astralgus, ginseng, sladić, rhodiola, boražina i ashwagandha) pomažu radu nadbubrežnih žlijezda i preporučuju se osobama koje su izložene stresu.
• Uzmite godišnji odmor. Ako je to moguće, nemojte sa sobom nositi mobilni telefon. Provedite odmor uživajući u lijepoj prirodi s bliskim ljudima.

Category : Zanimljivosti Posted on December 1, 2012